01.06.2017, 18:17
Prepodobnomučenica Teodosija Tirska
11. jun / 29 maj
Prepodobnomučenica Teodosija Tirska
Sveta mučenica Teodosija Tirska. U vreme cara Maksimijana u Kesariji Palestinskoj stajahu jednoga dana mnogi hrišćani vezani pred pretorijom. Pristupi im ova blagočestiva devica Teodosija i blažaše ih i hrabraše za smrt mučeničku.
Vojnici čuvši šta ona govori, odvedu i nju pred sudiju. Razjaren sudija naredi, te joj obesiše kamen o vrat i baciše je u dubinu morsku. No angeli Božji iznesu je živu na obalu. Kada se ona javi opet sudiji, ovaj naredi te je posekoše.
Iduće noći javi se Teodosija svojim roditeljima, sva u prevelikom nebeskom sjaju, okružena mnogim drugim spasenim devojkama, i reče: “Vidite li, kolika je slava i blagodat Hrista moga, koje ste me hteli lišiti?” A to reče roditeljima zato što je oni odvraćahu od ispovedanja Hrista i mučeništva. Česno postrada i proslavi se 308. godine.
****************************************
Spomen Prvog vaseljenskog sabora
Spomen i pohvala Svetim Ocima Prvog vaseljenskog sabora vrši se u nedelju pred Duhove, ili u VII nedelju po Vaskrsu. Ovaj Sabor bi održan u Nikeji 325. godine u vreme svetog cara Konstantina Velikog. Ovaj Sabor sazvan beše da otkloni zabunu, koju svojim krivim učenjem stvorio beše Arije, sveštenik aleksandrijski.
On je, naime, rasprostirao učenje, kao da je Hristos u vremenu stvoren od Boga, i da nije prevečni Sin Božji, ravan po bitnosti Bogu Ocu. Na ovom Saboru učestvovalo je trista osamnaest Svetih Otaca. Sabor je osudio učenje Arijevo i Arija predao anatemi, pošto nije hteo da se pokaje. Još je Sabor konačno utvrdio Simvol Vere, koji je docnije dopunjen na Drugom vaseljenskom saboru.
Na Prvom vaseljenskom saboru bili su mnogi znameniti svetitelji, među kojima su se naročito isticali: sveti Nikolaj Mirlikijski, sveti Spiridon, sveti Atanasije, sveti Ahil, sveti Pafnutije, sveti Jakov Nisivijski, Makarije Jerusalimski, Aleksandar Aleksandrijski, Jevstatije Antiohijski, Jevsevije Kesarijski, Mitrofan Carigradski, Jovan Persijski, Aristak Jermenski i drugi mnogi sa Istoka.
Sa Zapada pak prisustvovali su: Osije Kordovski, Teofil Gotski, Cecilijan Kartaginski i drugi. Glavni posao ovoga Sabora, dakle, bio je utvrđenje Simvola Vere. No, osim toga, Sabor je utvrdio i vreme praznovanja Vaskrsa. Rešio pitanje Meletijevog raskola. I najzad, propisao je dvadeset kanona.
Prepodobna mučenica Teodosija
Rođena po molitvi njene matere svete mučenice Atanasije, koja joj se javi i reče, da će roditi. Roditelji je posvete Bogu, i rano je dadu u ženski manastir. Po smrti roditelja ona od ogromnog imanja poruči u zlatara tri ikone:
Spasitelja, Bogorodice i svete Anastasije, a ostalo sve razdade siromasima. Postrada u vreme opakoga cara Lava Isavrjanina, ikonogonitelja, i primi dvogubi venac: devičanski i mučenički, 730. godine.
Sveti Aleksandar, episkop aleksandrijski
Prvi poveo borbu protiv Arija. Upokojio se 326. godine.
Sveti Jovan Jurodivi, Ustjužski čudotvorac.
Sveti mučenik Nan (Jovan) Solunski
Postradao za veru od Turaka 1802. godine u Smirni.
Sveti mučenik Andrej Hioski
Postradao za veru od Turaka 1465. godine u Carigradu.
Pad Carigrada
Zbog grehova ljudskih popusti Bog ljutu bedu na prestonicu Hrišćanstva. Sultan Muhamed II pokori Carigrad 29. maja 1453. godine i pogubi cara Konstantina XI.
11. jun / 29 maj
Prepodobnomučenica Teodosija Tirska
Sveta mučenica Teodosija Tirska. U vreme cara Maksimijana u Kesariji Palestinskoj stajahu jednoga dana mnogi hrišćani vezani pred pretorijom. Pristupi im ova blagočestiva devica Teodosija i blažaše ih i hrabraše za smrt mučeničku.
Vojnici čuvši šta ona govori, odvedu i nju pred sudiju. Razjaren sudija naredi, te joj obesiše kamen o vrat i baciše je u dubinu morsku. No angeli Božji iznesu je živu na obalu. Kada se ona javi opet sudiji, ovaj naredi te je posekoše.
Iduće noći javi se Teodosija svojim roditeljima, sva u prevelikom nebeskom sjaju, okružena mnogim drugim spasenim devojkama, i reče: “Vidite li, kolika je slava i blagodat Hrista moga, koje ste me hteli lišiti?” A to reče roditeljima zato što je oni odvraćahu od ispovedanja Hrista i mučeništva. Česno postrada i proslavi se 308. godine.
****************************************
Spomen Prvog vaseljenskog sabora
Spomen i pohvala Svetim Ocima Prvog vaseljenskog sabora vrši se u nedelju pred Duhove, ili u VII nedelju po Vaskrsu. Ovaj Sabor bi održan u Nikeji 325. godine u vreme svetog cara Konstantina Velikog. Ovaj Sabor sazvan beše da otkloni zabunu, koju svojim krivim učenjem stvorio beše Arije, sveštenik aleksandrijski.
On je, naime, rasprostirao učenje, kao da je Hristos u vremenu stvoren od Boga, i da nije prevečni Sin Božji, ravan po bitnosti Bogu Ocu. Na ovom Saboru učestvovalo je trista osamnaest Svetih Otaca. Sabor je osudio učenje Arijevo i Arija predao anatemi, pošto nije hteo da se pokaje. Još je Sabor konačno utvrdio Simvol Vere, koji je docnije dopunjen na Drugom vaseljenskom saboru.
Na Prvom vaseljenskom saboru bili su mnogi znameniti svetitelji, među kojima su se naročito isticali: sveti Nikolaj Mirlikijski, sveti Spiridon, sveti Atanasije, sveti Ahil, sveti Pafnutije, sveti Jakov Nisivijski, Makarije Jerusalimski, Aleksandar Aleksandrijski, Jevstatije Antiohijski, Jevsevije Kesarijski, Mitrofan Carigradski, Jovan Persijski, Aristak Jermenski i drugi mnogi sa Istoka.
Sa Zapada pak prisustvovali su: Osije Kordovski, Teofil Gotski, Cecilijan Kartaginski i drugi. Glavni posao ovoga Sabora, dakle, bio je utvrđenje Simvola Vere. No, osim toga, Sabor je utvrdio i vreme praznovanja Vaskrsa. Rešio pitanje Meletijevog raskola. I najzad, propisao je dvadeset kanona.
Prepodobna mučenica Teodosija
Rođena po molitvi njene matere svete mučenice Atanasije, koja joj se javi i reče, da će roditi. Roditelji je posvete Bogu, i rano je dadu u ženski manastir. Po smrti roditelja ona od ogromnog imanja poruči u zlatara tri ikone:
Spasitelja, Bogorodice i svete Anastasije, a ostalo sve razdade siromasima. Postrada u vreme opakoga cara Lava Isavrjanina, ikonogonitelja, i primi dvogubi venac: devičanski i mučenički, 730. godine.
Sveti Aleksandar, episkop aleksandrijski
Prvi poveo borbu protiv Arija. Upokojio se 326. godine.
Sveti Jovan Jurodivi, Ustjužski čudotvorac.
Sveti mučenik Nan (Jovan) Solunski
Postradao za veru od Turaka 1802. godine u Smirni.
Sveti mučenik Andrej Hioski
Postradao za veru od Turaka 1465. godine u Carigradu.
Pad Carigrada
Zbog grehova ljudskih popusti Bog ljutu bedu na prestonicu Hrišćanstva. Sultan Muhamed II pokori Carigrad 29. maja 1453. godine i pogubi cara Konstantina XI.